Migracije radne snage i demografske promjene u CESEE regiji
Migracije radne snage i demografske promjene. Nacrt za oblikovanje useljeničkih društava u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (2026. – 2028.) projekt je Zaklade ERSTE i THE CIVICS Innovation Huba, s partnerima u Hrvatskoj (Znanje na djelu), Mađarskoj (Power of Humanity Foundation, Alternative Communities Association, ELTE Budimpešta i Periféria Policy and Research Center), Poljskoj (The New Community Foundation i Sveučilište u Varšavi) te Rumunjskoj (Tech and Tonic).
Kroz mapiranje, terensko istraživanje, konzultacije s različitim dionicima i radionice izgradnje zajednice (civic labs), projekt razvija čvrstu bazu dokaza o migracijama radne snage i demografskim promjenama kao međusobno povezanim procesima koji su presudni za gospodarski prosperitet i društvenu dobrobit u ove četiri zemlje. Cilj projekta je potaknuti snažnija partnerstva između akademske zajednice, privatnog sektora, donositelja politika i organizacija civilnog društva te zajednički izraditi integrirano istraživačko izvješće i nacrt javnih politika. Nacrt pruža donositeljima odluka praktične smjernice za oblikovanje održivih i uključivih useljeničkih društava diljem srednje, istočne i jugoistočne Europe.
Međunarodni istraživački konzorcij koordinira Caroline Hornstein Tomić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb), koja također vodi istraživačke aktivnosti u Hrvatskoj. Voditelji istraživanja po zemljama su Dóra Gábriel (ELTE Budimpešta) za Mađarsku, Agnieszka Fihel (Centar za migracijska istraživanja, Sveučilište u Varšavi) za Poljsku te Remus Gabriel Anghel (Nacionalna škola političkih i upravnih znanosti, Bukurešt) za Rumunjsku.
Zašto ovaj projekt? Zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe prolaze kroz duboku demografsku transformaciju: smanjenje broja stanovnika, iseljavanje, starenje društava i rastući nedostatak radne snage stvaraju pritisak na industriju, tržište rada i socijalne sustave. Predviđa se da će se do 2100. godine stanovništvo regije CESEE smanjiti za približno 15 %, u usporedbi s prosjekom Europske unije od 6 %, pri čemu bi zemlje poput Poljske, Rumunjske i Hrvatske mogle izgubiti i do četvrtine svojeg stanovništva. Za razliku od zapadnoeuropskih država članica EU-a, većina zemalja ove regije još uvijek nije odgovorila na ove izazove strateškom imigracijskom politikom, koja treba nadopuniti obiteljske politike i politike povratka sunarodnjaka, dok se industrije sve više oslanjaju na rad migrantske radne snage.
Projekt se provodi u četiri faze:
- Faza 1: Mapiranje i terensko istraživanje u sve četiri zemlje, uključujući intervjue s dionicima i fokusne skupine.
- Faza 2: Nalazi istraživanja koriste se u „civic labs” radionicama – konzultacijama s različitim dionicima i radionicama izgradnje zajednice koje pretvaraju dokaze u djelovanje i potiču međusektorska partnerstva.
- Faza 3: Privremeni rezultati testiraju se na međunarodnim radionicama s akademskim i drugim stručnjacima u Beču tijekom 2027. i 2028. godine.
- Faza 4: Projekt završava izradom integriranog istraživačkog izvješća i nacrta javnih politika, koji će biti javno predstavljeni u Beču, Zagrebu, Budimpešti, Varšavi i Bukureštu.
Hrvatska služi kao početni kontekst provedbe projekta, nadovezujući se na pilot mapiranje i radionicu provedene tijekom 2024./2025. godine, dok se aktivnosti od trećeg tromjesečja 2026. proširuju na Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Redoviti radni sastanci partnera iz svih zemalja održavaju se tijekom cijelog trajanja projekta, koji završava u prosincu 2028. godine javnim predstavljanjem završnog izvješća i nacrta javnih politika.
