Na skupu stručnjaka i predstavnika medija u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa 23. studenoga 2022. predstavljeni su rezultati međunarodnog projekta Transition Dialogue 2019-2022 – Dealing with change in democratic ways.
Projekt je započeo mapiranjem načina na koji su u nastavi povijesti u školama podučavane političke, ekonomske i sociokulturne dimenzije tranzicije nakon pada komunističkih režima u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Projektni timovi zatim su razvili nove, dodatne materijale za učenje koji će se koristiti u formalnoj i neformalnoj nastavi povijesti te građanskom odgoju i obrazovanju, posebno pokrivajući teme koje nedostaju i kontroverzna pitanja iz više perspektiva.
Međunarodnim konzorcijem koordinirale su dvije organizacije civilnog društva, Deutsch-Russischer Austausch DRA e.V. (Njemačka) i Zaklada Sofia Platform (Bugarska). Kao hrvatski partner u projektu, uz partnere iz Litve, Poljske i Ukrajine, sudjelovao je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, zajedno sa zakladom Znanje na djelu. Projekt je financirala njemačka Savezna agencija za građansko obrazovanje (Bundeszentrale für politische Bildung, bpb).
Tim u Hrvatskoj fokusirao se na ekonomske aspekte tranzicije, kreirajući nastavni plan koji je pokrivao tu temu i intervjue sa svjedocima vremena, koji su prezentirani tijekom skupa. Kao takvi, rezultati projekta u Hrvatskoj doprinose ekonomskoj pismenosti, koja je bitan dio građanske pismenosti. Svi materijali dostupni su na zahtjev i bit će objavljeni na internetu, zajedno s priručnikom: “Teaching history of transition in Europe. A handbook for history and civic education”.
Projektni tim Transition Dialogue vodila je dr. sc. Caroline Hornstein Tomić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar; s koordinatoricom projekta: Majom Kurilić, zaklada Znanje na djelu; ekonomskom stručnjakinjom Vedranom Pribičević, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, te profesorom povijesti Vedranom Ristićem, III. Gimnazije u Osijeku. Projektni tim su savjetovali stručnjaci s Instituta Pilar (dr. sc. Ivan Hrstić, prof. dr. sc. Drago Čengić) te Velimir Šonje (Arhivanalitika); u različitim fazama projekta konzultirani su stručnjaci sa sveučilišnih fakulteta za povijest i političke znanosti, nastavnici povijesti i autori školskih udžbenika.
