Zaklada Znanje na Djelu i Veleučilište VERN’ organizirali su 18.04.2018. susret s naslovom “Mogućnost za mlade ljudi” u Veleučilištu VERN’ u Zagrebu.
Više od 50 ljudi prisustvovali su ovoj mini konferenciji da upoznaju istomišljenike iz sveučilišta i poduzeća, zatim Hrvatskog ministarstva znanosti i obrazovanja te Državne agencije za mobilnost i programe EU.
Sudionike su pozdravili prof. dr. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN’, dr. Caroline Hornstein Tomić, predsjednica upravnog odbora Zaklade Znanje na Djelu, i prof. dr. Wolfgang Schuster, predsjednik Europske Zaklade za obrazovanje, vodeći partner EDU-LAB projekta.
Prof. Dr. Pál Lukács iz Sveučilišta Neumann János, Mađarska, i Adriano Liebhard iz Siemensa Hrvatska prezentirali su dvije inspirativne primjere uspješnih sudjelovanja između akademije, odnosno obrazovanja, i gospodarskog sektora.
Za više informacija, pogledajte video reportažu koja uključuje i razgovor s dr. Caroline Hornstein Tomić, iz Zaklade Znanje na Djelu te prof. dr. Wolfgang Schuster, iz EFE-a:
Glavni dio radionice sastojao se od diskusije između svih sudionika u okviru ‘pro-action café’-a, omogućen uz pomoću stručnjakinje za komunikaciju, Martine Stažnik. Teme, koje su bile istražene, bile su identificirane u prvoj fazi EDU-LAB projekta:
- Studentski projekti u suradnji s tvrtkama
- Dualno obrazovanje
- Studentske prakse
- Natjecanja i nagrade
- Studentski inkubatori
- Karijerni centri
- Posjeti tvrtkama
- Upletenost poduzeća u kurikulum
- Studentsko zaposlenje
- Studiranje uz rad
Rasprave koje su se održale oko ‘café’ stola bile su usredotočene na tri pitanja:
- Koja je namjena ovakve suradnje između tvrtki i sveučilišta za svaku skupinu dionika (studenti, tvrtke, javni sektor…)?
- Što je omogućilo vaša pozitivna iskustva dosad?
- Što možete vi učiniti, osobno i u malim koracima, da potaknete više primjera dobre prakse?
Odgovori na zadnje pitanje obuhvaćali su:
- Fokus na nastavnike i mentore
Nastavnici su glavni motivatori studentske radnje. Profesori s iskustvom izvan akademije, te koji prate nove industrijske trendove i tehnologije, donose dodatnu vrijednost i inspiriraju studente da sudjeluju u realno-životnim projektima. Kompetencija i iskustvo profesora su posebno važni za zaposlene studente, koji razumiju primjenu i vrijednost tog znanja. Studenti s radnim iskustvom očekuju od visokog obrazovanja da ponudi široko perspektivu zanimanja i pomogne im razvijati konceptualni način mišljenja.
- Fleksibilnost programa i rasporeda
Fleksibilnost je drugi ključni element cjeloživotnog učenja. Ukočeni studijski rasporedi, nedostatak priznanja prethodnog obrazovanja i iskustvenog učenja, ograničene praktične prilike kretanja između različitih akademskih polja ili nastavak znanstvenog obrazovanje nakon sveučilišta, glavne su zapreke nastavljanja formalnog obrazovanja.
- Industrija
Što se hoće, to se može. Puno je lakše surađivati s industrijom, ako je tvrtka trenirala mentore koji su predani organizaciji uključivanja studenata i koji daju podršku studentima tijekom njihovog boravka u tvrtkama. Interes tvrtke za nove ideje je vrlo motivirajuće za studente i profesore te za njihov angažman u zajedničkim projektima. Za manje tvrtke, financijska potpora (olakšanje poreza, organizirano treniranje mentora, poticaj za uzimanje studente, etc.) bi mogla poboljšati kapacitet primanja studenta.
- Studentske prakse
Postoji realna potreba, za sve studente, da prikupe radno iskustvo orijentirano prema vlastitim profesionalnim kompetencijama te da si pritom podržani od treniranih i motiviranih mentora. Idealno bi bilo, kad bi te prakse bile standardizirane.
- Projekti, projekti, svugdje
Kratkotrajni, dugotrajni, mikro i mega projekti uvijek predstavljaju dobro igračko polje za suočavanje studenata s realnim životnim iskustvima. Istraživački projekti, projekti u suradnji s industrijom, projekti koji su organiziran od strane studentske organizacije ili pak projekti za klijenta – sve su to prilike za studente da dobiju realan pogleda na svijet, da otkriju svoje talente i razvije praktične vještine i “soft skills”. Možda najvažnije, to su prilike da usvoje stvarniji način mišljenja.
- Sviježe znanje
Diskusije otkrile su snažan naglasak na važnost osvježenog kurikuluma te potrebe aktualizacije znanja. Vrlo je frustrirajuće učiti teorije stare više od 20 godina, a koje pak nikada nisu doživjele praktičnu realizaciju.
- Alumni
Postoje veliki prostor za poboljšanje odnosa između alumni studenata i tekućih studenta. U Hrvatskoj postoji samo nekoliko dobrih primjera gdje su alumni bili uključeni u studentske programe, inkubatore, prakse, motivacije, “network”, etc.
Ciljevi radionice bili su:
*olakšavanje diskusije između pojedinaca, koji su već našli način za predstavljanje stvarnosti svijeta rada studentima
*poticanje i poboljšanje pozitivne suradnje između poduzeća i višeg obrazovanja s ciljem povezivanja pojedinaca s organizacijama i institucijama, koje bi jamčilo studentima učenje temeljeno na radu
Ti su ciljevi bili u potpunosti ostvareni.
Ako ste zainteresirani za više detalja, slobodno kontaktirajte Jasenku Gojšić, voditeljicu EDU-LAB projekta: jasenka.gojsic@znanjenadjelu.hr